Brodske đabalesku misli

Hodam danas korzom, prolazim pored svog prvog fakulteta, kad vidim ovaj plakat (možete čak uočiti i moj odraz u njemu dok sam ga fotografirao).
Elem, strojarski izazov?!
Izgleda kao plakat za novačenje u vojsku a ne za upis na fakultet?
Kakav je to strojarski izazov?!

Jasno mi je na koju kartu igraju te kampanje koje pozivaju na izazov. To su uvijek vojne kampanje. Rade po principu udaranja na ego i teranja inata. Mogu ja to, ja sam muško. Izazivamo te da budeš pilot. Da braniš zemlju. Izazivamo te da ideš u Afganistan. Dokaži se kao muškarac.
Kampanje koje udaraju na muški ego.
Ali strojarski izazov?!
Ajde ti sad budi faca pa idi sklapaj mostove u Đuru. Idi gradi cjevovod u Kazahstan. Mislim šta?! Šta je strojarski izazov?

Nije meni dao vrag mira pa sam ja malo razmišljao o cijeloj toj kampanji.
Jasno mi je da je ovako malo napadna.
Više je razloga za to.
Prvi razlog je definitivno to što je užasno mala zainteresiranost za ova studij. Trebam li više išta reći kad su mene čak primili na taj fakultet. Ja i matematika? I to još u trećem prijavnom roku.
Skoro se svelo na to da idu pa vrbuju maturante po birtijama. Bit će kao što Amerikanci vojsku traže.
Ovi nek hodaju po korzu sa indeksima i nek napijaju omladinu i onda nek ih kad su dovoljno pjani, nek im samo upisnu listu ture da potpisaju, nek im daju indeks i nek se izgube.
Šteta je ako se ovaj fakultet ugasi zbog pomanjkanaj studenata. Šteta zato što je to stvarno odličan fakultet s odličnim kadrom i programom i svime.
Al đaba.

Drugi razlog udaranja na ego je vrlo jasan. 80-90% studenata strojartva su više manje muškarci. Pa je logično da će kampanja udarati na muški ego.
Malo im komunistički izgleda ovaj plakat sad kad ga bolje pogledam. Crven je i ima nekakvu siluetu nekakavog zupčanika. Podsjeća me malo na grb DDR-a i komunističku industrijalizaciju…

No, što je strojarski izazov?
Strojarski izazov je zapravo stvarno izazov nad izazovima.
Može ovo sad smješno zvučati, ali studij strojarstva je itekakav izazov.
Sad ću ja izreći nešto što će vjerovatno povući reakcije bjesne od strane studenata čitatelja.
Naime ja sam mišljenja, a iako sam student humanističkog-društvenog kako god usmjerenja, da se svi fakulteti mogu sakriti u mišju rupu pred tehničkim fakultetima.
Društvene znanosti? Umjetničke akademije? Prirodne znanosti? Medicinski ti smjerovi?
Sve je to prđenje u prašinu u poređenju sa tehničkim fakultetima.
Da se razumijemo, ne podcjenjujem fakultete.
Međutim tehnički fakulteti drže primat po meni u količini truda i upornosti koje treba uložiti.
Naravno nije svatko za strojara, liječnika, profesora, filozofa et cetera

Fakultet koji je težak, a nije svako za inženjera (ne nužno strojara…).
Jeste li se ikad pitali od čega dolazi riječ inženjer?
Od latinskog in genus.
To je tako reć vrsta nekakvog Božjeg prosvijetljenja. Treba talenta. Kreativnosti. I još uz sve to, treba uporno i mučno raditi.
5 godina studiraš. I onda odeš radit u Đuru, projektiraš nešto i onda se još u radnom odjelu sav mastan od onih strojeva moraš svađat sa radnicima da ti to nisi tako zamislio a oni ti odgovaraju kako ti nemaš pojma i da je on majstor i da valjda on zna kako to treba.

Gledao sam neki dan nekakav su autoput otvarali opet kod nas tu u ovoj našoj državi. To je lijepo svaki dan otvore po kilometar autoputa koji još nije ni gotov. Lijepo je da se prave autoputi i da se to redovno otvara.
I uglavnom sad su prikazivali nekakav prijelaz za životinje preko autobahna se pravi, a to je koliko sam ja skontao valjda most za srndaće da ne moraju skakat između auta kad oće preć na drugu stranu iz nekog razloga, recimo ako srna srndaća pozove za jedan snošaj odnosno parenje kako se to zove kod životinja.
I uglavnom pravi se taj prijelaz i odjednom govori inženjer, diplomirani naravno, građevinac, u radnom odijelu je on, ima onaj šljem na glavi žuti, znojan sav priča kako se to pravi i kad će bit gotovo i tako.
5 godina fakulteta da budeš bauštelac!
A da ne pričam o odgovornosti. On nek se tu zajebe za zarez u proračunu ode srndać u kurac i most i prijelaz i sve i ko zna koliko čeških turista i koliko će krvi i češke pive se prolit autoputom.
To nisam ni spomenio. A to je tek jedan od aspekta koji itekako treba uzet u obzir.
Naravno ima i inženjera koji sjede u uredu pa nešto kao crtaju il izigravaju direktore, ali pravi in genus inženjer je čovjek od akcije.

I upravo se radi iz gore svega navedenoga da je studij strojarstva i sam poziv strojarstva jedan stvarno izazov.
Ja eto nisam dobio od dragog Boga talenta ni volje da budem strojar.
Probao sam i rekao fala ljepa.

Danas sam popio pivo i to pivo koje pravo puno volim a to je Karlovačko.
Žuja nije zakon koliko god ljudi pričali, Žuja je bezvezno pivo koje ima okus prosječne njemačke pišaline-pive. Ne može se reći da je loše, al vala i nije nešto.
Karlovačko je već pivo. Pivo sa respektom. Pivo koje ima nešto više od toga da bude seljačka piva poput Žuje.
I da, ne znam dali ste ikad pili hercegovačku Žuju. To se puni/punilo, više nisam ni ja siguran, u čini mi se Širokom Brijegu. E to je stvarno katastrofa pivo. No dobro.
Uglavnom pijem danas Karlovačko, nisam dugo popio pivo, a kamoli Karlovačko i tako pijem pivo kad slučajno onako uočim ovo što sam i izdvojio na ovoj fotografiji.
Zemlja porijekla: Austrija!
Sjetio sam se odmah da je zbog one afere oko trovanja pivovara u Karlovcu bila zatvorena pa se Karlovačko punilo u Austriji i to čini mi se u istoj tvornici u kojoj se toči Goesser. Gut, besser, Goesser.
Ono što mene zanima je, kako je to moguće da ja nisam osjetio razliku?
Naime kad sam potegao prvi guc iz flaše pomisao prva mi je bila: “Aaah, good ol’ Karlovačko!”, a zapravo cijelo vrijeme pijem Goesser.
Moguće je zapravo da je to identično pivo karlovačkom Karlovcu (Karlovačkom pivu iz Karlovca, da ne bi bilo zabune) što je zapravo vrlo malo vjerovatno jer nema teoretske šanse da bude ista voda u Karlovcu i u Austriji.
Možda sam jednostavno i zaboravio kako je Karlovačko jerbo ga nisam dugo pio, a ionako i Goesser volim pa… uglavnom nije ni bitno.
Dobro pivo.

U cijeloj ovoj priči je zapravo zanimljivo što je Karlovačko porijeklom iz Austrije. Zemlja porijeka Austrija. Ajde da su neka stara vremena. Kad je bio Karlstadt, pa kad je to i bila Austrija. Al sad je stvarno smješno da Karlovačko pivo dolazi iz Austrije.
Onda ne može biti nikako Karlovačko. To su trebali malo bolje razmislit.
Da su ga recimo nazvali Karlovačko – Austria Edition… ili Karovačko Oesterreich stark! ili… Karlovačko u austrijskom egzilu…
Ali nije to danas ništa čudno danas kada je globalizacija pa ćemo još malo pit južnoafrički Fosters, portugalski Guiness, srpske Krušovice, kosovsko Nikšićko.
Danas se sve to izmješalo i više to logike nikakve nema.
Kao vegetarijanski teleći but od soje.
Pa jel teleći il je od soje?!

Toliko za danas hvala na vašoj pozornosti.

Published by

Jimbo

Trakorist, kauboj, gurman, strup za punce i uglavnom jako cool lik.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *