Sxto es Slovio? Slovio es novju mezxunarodju jazika ktor razumijut cxtirsto milion ludis na celoju zemla. Slovio mozxete upotrebit dla gvorenie so cxtirsto milion slavju Ludis ot Praga do Vladivostok; ot Sankt Peterburg cxerez Varsxava do Varna; ot Sredzemju Morie i ot Severju Morie do Tihju Okean. Slovio imajt prostju, logikju gramatia i Slovio es idealju jazika dla dnesju ludis. Ucxijte Slovio tper!
Niste razumjeli gornji tekst? Probajte ponovo. Polako čitajte.
I slijedeće čitajte kao:
cx = č
sx = š
zx= ž
gx = dž
wx = šč
Ako ste pročitali ovaj tekst pažljivo, onda ste i razumjeli o čemu se radi.
Dakle Slovio je novi međunarodni jezik koji razumije 400 milijuna ljudi. Da je i novi – i nije, kreiran je već sad davne 2001. godine, međutim ja sam tek sinoć saznao za Slovio posredstvom kuma Nikole koji je profesionalni filolog.
Slovio je kreirao slovački lingvist (nastanjen u Švicarskoj) Marko Hucko kao pomoćni jezik koji će pomoći razumijevanju govornicima nekih od slavenskih jezika da se međusobno razumiju.
Sloviova gramatička načela slična su kao u esperantu (unificirana imenica, pridjevski i glagolski nastavci, bez sklonidbe). Međutim, rječnik je izveden iz najzajedničkijih riječi slavenskih jezika. Prema Hucku, slovio je razumljiv broju od preko 400 milijuna ljudi širom svijeta, bez prethodnog učenja tog jezika. Ovo, doduše, može biti vjerojatno učinkom duge izloženosti znalaca slavenskih jezika obveznom učenju ruskog jezika za vrijeme sovjetskog razdoblja, odnosno boljševičkog socijalizma.
Ime slovio dolazi iz predslavenskog jezika i znači “riječ” (a taj je oblik zadržao u suvremenom hrvatskom, srpskom, bosanskom, češkom, ruskom i ukrajinskom jeziku).
Ovo mi je jedina slika iz Praga.
Prije jedno 7-8 godina, zaglavili smo u Pragu. I htjeli smo popiti naravno to famozno češko pivo u nekoj od čuvenih praških pivnica.
Međutim – problem u komunikaciji. Moji suputnici su pokušali nešto na kombinaciji engleskog/njemačkog da se sporazumiju s nekim od lokalaca.
Ja sam odmah zaključio da je to useless, dok se mi sporazumijemo naš autobus će već otpirjat put Dresdena koji nam je bio slijedeća destinacija.
Pa što nam je činiti. Česi su naša slavenska braća, pa jebemu mater ajmo se onda sporazumjeti na češkom. Odnosno na nekoj mojoj verziji «slovia».
-«Dobri den. Gdje je najbliža pivovarna?» – rekao sam polako, usputno rukama gestikulirajući
Prodavač majci s Vaclav Namesti je malo blijedo gledao u mene pa reče:
-«Dobrá.»
I onda je nastavio nešto tefljat brzinom svijetlosti na češkom.
Ja sam gledao blijedo u njega i samo rekao:
-«Polako…»
E kakva su vremena došla, pa da Česi jebu naše Čehinje….
On je onda uzeo olovku u ruke i polako je crtao put do neke pivovare i polako objašnjavajući. Razumio sam ga poprilično dobro što nam je rekao.
Našli smo neku pivnicu zabačenu u nekom haustoru, daleko od očiju turista. Ušli smo unutra i skontali da to nije pivnica za turiste, nego nekakvo lokalno okupljalište.
Tim bolje.
Sjeli smo za jedan stol, nas horda slavonskih, tada učenika jedne franjevačke gimnazije željni piva i dobre zabave.
Konobar je došao, a ja sam opijen uspjehom svog pseudočeškog-kvaziruskog-hrvatskog jezika rekao konobaru:
«Eneg pivo! Črno vi srce kurvaja!»
To je naravno izazvalo salvu smijeha, al ja sam dobio svoje crno pivo. Po’ litra.
Popili smo mi dosta, nabacali onih kruna što smo imali i otpirjali put bivšeg DDR-a. Tamo smo se pak razumjevali kako smo stigli.
Od tada sam odlučio da će koristiti tu svoju verziju «slovia».
Jedino kad idem u Mađarsku po vajkrem onda jedino znam reć: «Nem tudom!»
Smatram da je ovaj slovio genijalna stvar.
Za razliku od ostalih «sitnetičkih» jezika, ovaj već u startu može razumjeti gotovo pola milijardi ljudi!
Esperanto mi je uvijek bio smješan, klingonski fora.
Naravno, upitna je budućnost «Slovia» međutim ne bi me začudilo da buduće tvrtke koje budu imale afinitete za rad od Pule do Vladivostoka, od Gdanjska do Đerđelije počnu praviti i svoje web stranice na sloviu.
Evo kako izgleda očenaš na Sloviu:
NASX OTEC
Otec nasx, ktor es vo nebes,
Sviatilju buj tvoi imen,
Pridib krolenie tvoi,
Buj vola tvoi, kak vo nebe tak na zemla.
Hleb nasx vsedenju darij nams dnes.
I uprostij nams nasx vinostis,
takak mi uprostime nasx vinnikis;
I ne vestij nams na pokusenie
No nams spasij ot zlo.
Reference:
Slovio.com (službena stranica)
Slovio@wikipedia (eng)
Slovio@wikipedia (hr)
