Ah meraka u večeri rane
sastala se družba akšamlija,
u šljiviku pod beharli granom.
Ah rahatluku nigdje kraja nema,
gdje Fazila mezetluke sprema.
Od istaha i behar se kruni
u čašice pune šljivovice.
Podvriskuju akšamlije rane:
“Haj’ dođ’ Fazila, mladosti ti tvoje,
natoči nam biser suze svoje.
Haj, bez sevdaha nema živovanja,
bez Fazile nema milovanja.”
Gornji stihovi prosječnom kontinentalnom PAN Hrvatu što karta Belu i ima cure Mare i Đurđe sigurno ne znače mnogo. Rahatluka mi, i meni je trebalo da zavirim u šalabahter s turcizmima!
Ali kao što i pjesma sam kaže bez sevdaha nema živovanja, a ja bi još i dodao – bez meraka nema ni života.
Iako je merak izraz nadaleko poznat, kao i većina bosanskih izraza koji izražavaju psihofizičko stanje teško ga je definirati u terminima suvremene psihologije ili, ne daj Bože, psihopatologije.
Merak je jedno čudno stanje tihe euforije (koliko god to zvučalo kontradiktorno) umješano sa stanjem zen mirnoće i melankolije. Čudno je to stanje duha ali nadasve balkanski specifično i lijepo.
Merak je janjetina kod Gojka.
Merak je štamplić rakije poslije neuspješnog ispita.
U vrijeme sveopćih kriza i krisisa zatekoh sam sebe iznenađen (i to, takoreć ugodno!) kad sam u supermarketu naišao na pivo koje se zove ni više ni manje nego – Merak! Pravo Merak pivo, a osim ovog etiketa još sugerira i pristupačnu cijenu i prikaz meraklije u ligenštulu (u razdjeljak te ljubim!) u markentiškom stilu 30-ih godina prošlog stoljeća.
Nisam mogao a da ne nađem mjesto za dvolitarsku bocu fantastičnog naziva među salamom, sirom, majonezom i Dujvis kikirijem. Proizvođač ovog piva je, mala reklama, Carlsberg Srbija.
Proizvođač je, po mom skromnom mišljenju, u sridu pogodio ime za ovo pitko, ali isuviše glacijalno pivo.
Zašto?
Pa evo zašto: Dođe čovjek navečer s posla, fakulteta ili patrole. U ruci mu PVC vrečica s frtaljem kruha, argetom, jogurtom i Merak pivom.
Sjedne upali TV a kad tamo parada pijanstva i kiča. Krv, ubijanje, Polančec, Plavšićka, Dodik, Mislav Bago…. što bi reko naš narod – zlo neviđeno. Od zla oca i još gore matere. A on ugasi TV, otvori Merak pivo, uvali se kao delija s etikete u fotelju (ili ligenštul ako ima, u razdeljak ga ljubim!). Kao što bi rekao MasterCard – priceless. Ma kakvi Frutti di Đurđa.
Ah meraka u večeri rane.
Merak je merak pivo.
httpv://www.youtube.com/watch?v=fxrbU7tsIf8
